Jedna od najznačajnijih znamenitosti Splita je svakako i katedrala sv. Dujma. Kažu da je ovo najstarija katedrala na svijetu, pa ćemo se potruditi da je opišemo što je bolje moguće.
Splitska katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije. U narodu je poznata kao Katedrala sv. Dujma odnosno sv. Duje. Splitska katedrala je smještena u kompleksu Dioklecijanove palače, na Peristilu i prvotno je bila carski mauzolej. Prva zgrada je izgrađena početkom 4. stoljeća, da bi se godinama kasnije preuredila u katedralu. Smatra se da je baš ova katedrala najstarija katedrala u svijetu.
Katedrala ipak nije zamišljena na samom početku. U objektu današnje katedrale, koji je izgrađen u 4. stoljeću bio je smješten mauzolej rimskog cara Dioklecijana. Uoči careve smrti, Milanskim ediktom 313. godine, kršćani su dobili slobodu ispovijedanja vjere pa su u Saloni. Salona je u to vrijeme bila upravno središte provincije Dalmacije, u kojoj su sagrađene bazilike nad grobovima kršćanskih mučenika koje su postale sjedištem hodočašća i kulta svetaca. U 7. stoljeću, Avari i Slaveni su srušili Salonu. Preživjeli stanovnici pobjegli su na otoke, odakle je, nakon određenog vremena, dio njih došao na kopno i nastanio u napuštenoj carskoj palači. Vremenom su carski mauzolej pretvorili u kršćansku crkvu, uklonili poganske idole i sarkofag u kome je car počivao. Iz srušenih bazilika u Saloni, prenijete su kosti svetih mučenika koje je Dioklecijan dao pogubiti: Dujma, prvog biskupa Salone, i Anastazija, radnika, koje su pohranili u carev mauzolej posvećen za metropolitsku crkvu.
Danas imamo pisane zapise - predaju sačuvanu kod splitskog kroničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća, u kojoj piše da je prvi splitski nadbiskup bio je Ivan Ravenjanin u 7. stoljeću. Ivan Ravenjanin je organizirao i uredio splitsku Crkvu.
Splitsku katedralu možemo prepoznati po drvenim vratima koje je izradio domaći majstor Andrija Buvina 1214. godine. Izrezbario je 28 prizora Isusova života u orahovom drvu. Vrata su odlično očuvana, osim krajnjih donjih dijelova koji su oštećeni nogama prolaznika. Buvina su vrata raritet u europskoj umjetničkoj baštini, posebno zbog činjenice da su brončane romaničke vratnice mnogo brojnije od drvenih iz istog perioda.
Pretpostavlja se da je zvonik katedrale izgrađen u 13. stoljeću. Toj teoriji u prilog ide par povijesnih spisa, posebno nestali natpis iz 1257. godine koji je spominjao Kolafisu (Golubicu), udovicu splitskoga kneza Ivana Krčkog, kao donatoricu zvonika. Lokalna tradicija pridavala joj je zaslugu i za podizanje propovjedaonice u katedrali.
Kada pišemo, ili pričamo o kršćanstvu u Hrvata, ima jedna u najmanju ruku rečeno ironična stvar. Mnogi to ne znaju, pa da objasnimo. Naime, jako je zanimljiva činjenica da je splitska katedrala i najstarija katedrala u svijetu. Ne bi to bilo toliko čudno da se ta katedrala ne nalazi u sklopu Dioklecijanove palače, dakle u sklopu palače cara koji je svojedobno bio jedan od gorljivijih progonitelja kršćana.
Splitska katedrala izgrađena je u četvrtom stoljeću kao mauzolej rimskog cara Dioklecijana. Katedrala Svetog Dujma poznata je po drvenim vratima koje je izradio domaći majstor Andrija Buvina 1214. godine. Izrezbario je u orahovini 28 prizora Isusova života. Vrata su jako dobro očuvana, osim donjeg dijela koji je vremenom oštećen od prolaznika koji prolaze kroz vrata. Buvina vrata su raritet u europskoj umjetničkoj baštini, jer su rijetka vrata izrađena od drveta, a očuvana do danas. Katedrala je prepoznatljiva i po svojem visokom i lijepom zvoniku, koji je kombinacija romaničkog i gotičkog graditeljstva, čija je gradnja prema predaji započela u 13. stoljeću.
Posebno su zanimljiva dva medaljona s vrpcama, na kojima arheolozi i splitska tradicija prepoznaju portrete cara Dioklecijana i žene mu Priske. Zanimljiva je i konstrukcija kupole zidane lepezastim slaganjem opeka u donjem te kružnim slaganjem u gornjoj trećini. Kupola je sjajila svjetlucavim mozaikom kao i ona u Vestibulu.
Lijevo od ulaza u katedralu nalazi se šesterostrana propovjedaonica iz 13. stoljeća. Sagrađena je od skupocjenog zelenog porfira, nekoć pozlaćenog u cijelosti. Desni bočni oltar bio je posvećen salonitanskom biskupu i mučeniku Svetom Dujmu.
Posebno je lijep središnji reljef na sarkofagu s prikazom Bičevanja Kristova. Tim umjetničkim djelom, kipar Dalmatinac prikazuje Krista pokrenuta mukom i bolju. Glavni je oltar podignut negdje između 1685. i 1689. godine. U sjevernoj niši nalazi se oltar koji je izradio mletački kipar Morlaiter 1767. godine, u kojem od 1770. leže moći Sv. Duje iz Boninova oltara. Najznačajnije djelo u baroknom koru katedrale su drveni nasloni klupa koje su izvorno stajale pred glavnim oltarom, izrezbareni čak u prvoj polovici 13. stoljeća.
Ispod mauzoleja u katedrali smještena je kripta koja je posvećena svetoj Luciji, djevici i kršćanskoj mučenici. U katedralnoj riznici danas se čuva Evanđelistar sv. Dujma iz druge polovice šestog stoljeća. To je najstariji rukopis pisan na pergameni sačuvan na tlu Hrvatske. Gosti koji posjete katedralu mogu pogledati povijesne detalje koji datiraju još od vremena vladanja cara Dioklecijana.
Među vrijednostima riznice nalaze se dragocjeni arhivski dokumenti, srednjovjekovni kodeksi (Historia Salonitana), brojni relikvijari, srebrna pala s oltara sv. Dujma iz prve polovice 14. stoljeća. Tu je i misno ruho, posuđe te čudotvorna ikona Gospe od zvonika prenesena iz crkvice iznad Željeznih vrata.
U prilog čitavom bogatstvu povijesnih spisa, kulturne baštine i očuvanosti splitske katedrale svakako ide objavljeni članak na portalu CNN-a, kada je u svom članku “20 najljepših mjesta Hrvatske” autor uvrstio i katedralu sv. Dujma. Veliki broj turista svake godine posjeti ovu znamenitu crkvu, diveći se umjetničkim djelima i povijesnim građevinama koje okružuju samu katedralu.
Katedrala ipak nije zamišljena na samom početku. U objektu današnje katedrale, koji je izgrađen u 4. stoljeću bio je smješten mauzolej rimskog cara Dioklecijana. Uoči careve smrti, Milanskim ediktom 313. godine, kršćani su dobili slobodu ispovijedanja vjere pa su u Saloni. Salona je u to vrijeme bila upravno središte provincije Dalmacije, u kojoj su sagrađene bazilike nad grobovima kršćanskih mučenika koje su postale sjedištem hodočašća i kulta svetaca. U 7. stoljeću, Avari i Slaveni su srušili Salonu. Preživjeli stanovnici pobjegli su na otoke, odakle je, nakon određenog vremena, dio njih došao na kopno i nastanio u napuštenoj carskoj palači. Vremenom su carski mauzolej pretvorili u kršćansku crkvu, uklonili poganske idole i sarkofag u kome je car počivao. Iz srušenih bazilika u Saloni, prenijete su kosti svetih mučenika koje je Dioklecijan dao pogubiti: Dujma, prvog biskupa Salone, i Anastazija, radnika, koje su pohranili u carev mauzolej posvećen za metropolitsku crkvu.
Danas imamo pisane zapise - predaju sačuvanu kod splitskog kroničara Tome Arhiđakona iz 13. stoljeća, u kojoj piše da je prvi splitski nadbiskup bio je Ivan Ravenjanin u 7. stoljeću. Ivan Ravenjanin je organizirao i uredio splitsku Crkvu.Prepoznatljivost katedrale u Splitu
Splitsku katedralu možemo prepoznati po drvenim vratima koje je izradio domaći majstor Andrija Buvina 1214. godine. Izrezbario je 28 prizora Isusova života u orahovom drvu. Vrata su odlično očuvana, osim krajnjih donjih dijelova koji su oštećeni nogama prolaznika. Buvina su vrata raritet u europskoj umjetničkoj baštini, posebno zbog činjenice da su brončane romaničke vratnice mnogo brojnije od drvenih iz istog perioda.
Pretpostavlja se da je zvonik katedrale izgrađen u 13. stoljeću. Toj teoriji u prilog ide par povijesnih spisa, posebno nestali natpis iz 1257. godine koji je spominjao Kolafisu (Golubicu), udovicu splitskoga kneza Ivana Krčkog, kao donatoricu zvonika. Lokalna tradicija pridavala joj je zaslugu i za podizanje propovjedaonice u katedrali.
Najstarija svjetska katedrala nalazi se baš u Splitu
Kada pišemo, ili pričamo o kršćanstvu u Hrvata, ima jedna u najmanju ruku rečeno ironična stvar. Mnogi to ne znaju, pa da objasnimo. Naime, jako je zanimljiva činjenica da je splitska katedrala i najstarija katedrala u svijetu. Ne bi to bilo toliko čudno da se ta katedrala ne nalazi u sklopu Dioklecijanove palače, dakle u sklopu palače cara koji je svojedobno bio jedan od gorljivijih progonitelja kršćana.
Bogata povijesna i kulturna baština
Splitska katedrala izgrađena je u četvrtom stoljeću kao mauzolej rimskog cara Dioklecijana. Katedrala Svetog Dujma poznata je po drvenim vratima koje je izradio domaći majstor Andrija Buvina 1214. godine. Izrezbario je u orahovini 28 prizora Isusova života. Vrata su jako dobro očuvana, osim donjeg dijela koji je vremenom oštećen od prolaznika koji prolaze kroz vrata. Buvina vrata su raritet u europskoj umjetničkoj baštini, jer su rijetka vrata izrađena od drveta, a očuvana do danas. Katedrala je prepoznatljiva i po svojem visokom i lijepom zvoniku, koji je kombinacija romaničkog i gotičkog graditeljstva, čija je gradnja prema predaji započela u 13. stoljeću.
Posebno su zanimljiva dva medaljona s vrpcama, na kojima arheolozi i splitska tradicija prepoznaju portrete cara Dioklecijana i žene mu Priske. Zanimljiva je i konstrukcija kupole zidane lepezastim slaganjem opeka u donjem te kružnim slaganjem u gornjoj trećini. Kupola je sjajila svjetlucavim mozaikom kao i ona u Vestibulu.Lijevo od ulaza u katedralu nalazi se šesterostrana propovjedaonica iz 13. stoljeća. Sagrađena je od skupocjenog zelenog porfira, nekoć pozlaćenog u cijelosti. Desni bočni oltar bio je posvećen salonitanskom biskupu i mučeniku Svetom Dujmu.
Posebno je lijep središnji reljef na sarkofagu s prikazom Bičevanja Kristova. Tim umjetničkim djelom, kipar Dalmatinac prikazuje Krista pokrenuta mukom i bolju. Glavni je oltar podignut negdje između 1685. i 1689. godine. U sjevernoj niši nalazi se oltar koji je izradio mletački kipar Morlaiter 1767. godine, u kojem od 1770. leže moći Sv. Duje iz Boninova oltara. Najznačajnije djelo u baroknom koru katedrale su drveni nasloni klupa koje su izvorno stajale pred glavnim oltarom, izrezbareni čak u prvoj polovici 13. stoljeća.
Zanimljive činjenice u vezi splitske katedrale
Ispod mauzoleja u katedrali smještena je kripta koja je posvećena svetoj Luciji, djevici i kršćanskoj mučenici. U katedralnoj riznici danas se čuva Evanđelistar sv. Dujma iz druge polovice šestog stoljeća. To je najstariji rukopis pisan na pergameni sačuvan na tlu Hrvatske. Gosti koji posjete katedralu mogu pogledati povijesne detalje koji datiraju još od vremena vladanja cara Dioklecijana.
Među vrijednostima riznice nalaze se dragocjeni arhivski dokumenti, srednjovjekovni kodeksi (Historia Salonitana), brojni relikvijari, srebrna pala s oltara sv. Dujma iz prve polovice 14. stoljeća. Tu je i misno ruho, posuđe te čudotvorna ikona Gospe od zvonika prenesena iz crkvice iznad Željeznih vrata.
U prilog čitavom bogatstvu povijesnih spisa, kulturne baštine i očuvanosti splitske katedrale svakako ide objavljeni članak na portalu CNN-a, kada je u svom članku “20 najljepših mjesta Hrvatske” autor uvrstio i katedralu sv. Dujma. Veliki broj turista svake godine posjeti ovu znamenitu crkvu, diveći se umjetničkim djelima i povijesnim građevinama koje okružuju samu katedralu.
Privatni smještaj direktno od vlasnika na www.SMJESTAJ.com.hr/trazi
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
Nadogradi ovaj zapis
Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.
