Crkva i samostan sv Frane Šibenik

# Crkva i samostan sv Frane Šibenik

Sjeverna dalmacija

Šibenik

Pošalji svoj sadržaj

Komentiraj ili Nadogradi ovaj zapis, napiši novi. Registracija nije neophodna

Crkva i samostan sv Frane Šibenik



Po jednoj predaji, koju je zabilježio fra Bernardin Polonijo u knjizi „Kroz Šibenik grad i okolicu“, šibenski je samostan svetog Frane osnovan 1221. godine. Tradicija govori da je ovaj samostan utemeljio blaženi Florije, pratitelj svetog Franje na misijskom putovanju na istok koje se dogodilo između 1212. i 1213. godine, odnosno prilikom njegovog povratka 1219. – 1220. godine.

Povijesni dokumenti ipak ne spominju fra Florija, nego navode fra Leonarda iz Asiza kao pratitelja svetog Franje na putovanju brodom iz Ankone, koje je završilo na našim obalama, jer je zbog nepovoljna vremena sveti Franjo morao odustati od nastavka putovanja i vratiti se doma.

Prvi pouzdani podaci o maloj braći u Šibeniku nalaze se u oporuci nekoga Dujma Domihe od 13. ožujka 1264. godine, koji oporučno ostavlja deset libara „fratribus minoribus de Sybenico“ (maloj braći iz Šibenika). Franjevci su se najprije nastanili izvan gradskih zidina na grebenima iznad mora. Taj prvotni samostan u Šibeniku srušen je u veljači 1319. godine, zbog navale bana Mladena Šubića. Kad je prošla opasnost, šibensko plemićko vijeće darovalo je maloj braći 23. ožujka 1320. godine drugo mjesto za gradnju crkve i samostana. Dobili su prostor unutar gradskih zidina. Na tome se mjestu i danas nalaze samostan i crkva svetog Frane u Šibeniku. Potanje vijesti o samostanu svetog Frane sačuvane su u darovnici od 23. travnja 1320. godine, kojom Budislav, knez krbavski i gradonačelnik šibenski, zajedno s velikim vijećem daruju fra Fabijanu, tadašnjem provincijalu „Provincije Sclavoniae“, zemljište unutar zidina, kao odštetu za porušenu crkvu i samostan izvan zidina.

Godinu dana kasnije papa Ivan 22. u Avignonu 20. prosinca 1321. godine dopušta šibenskoj maloj braći da prime od građana i vlasti zemljište za izgradnju novog samostana i crkve. Tih godina u gradu je podignut skroman samostan i crkvica svetog Mihaela arhanđela, koja je potkraj 14. stoljeća zamijenjena novom crkvom, ovaj put posvećenom svetom Franji Asiškom.

Nakon što su Turci razorili samostan svete Marije u Bribiru 1523. godine, samostan svetog Frane postao je zakoniti baštinik tog samostana, pa su brojni vrijedni predmeti bribirskog samostana pohranjeni u šibenskom samostanu svetog Frane, koji je već otprije počeo čuvati golemo kulturno, osobito knjiško blago. Od tog blaga izdvojiti možemo „Šibenska molitva“, teološko-literarni prikaz jedne od najstarijih hrvatskih laudi u čast Blažene Djevice Marije, pisane latinicom. Kada je bribirski samostan srušen, na zahtjev provincijala fra Nikole Divnića, Šibenčanina, odlukom mjerodavnih crkvenih vlasti od 26. kolovoza 1527. godine desetak je zemljišta, vlasništvo porušenog samostana, prenijeto u posjed samostana franjevaca konventualaca sveti Frane u Šibeniku. A kada su pak odlukom mletačkih vlasti dokinuti neki hospiciji, na kapitulu održanom 1791. godine u Puli, određeno je da prihodi i tereti dokinutih kuća u Pagu i Trogiru, kao i djelomice one u Kotoru, budu pridruženi postojećem samostanu svetog Frane u Šibeniku, koji je tom prilikom i određen za konventualnu zajednicu s dvanaest redovnika.

Zbog svega toga tijekom svoje više nego sedamsto-godišnje prošlosti u šibenskom samostanu svetog Frane skupljeno je veliko kulturno blago izvanredne vrijednosti. Kodeksi i inkunabule opisani su u znanstvenim publikacijama kod nas i prije rata. Vrijednost knjiškog blaga rangirana je svojevremeno na četvrto mjesto u Hrvatskoj, a nesumnjivo zauzima prvenstvo u Hrvatskoj provinciji svetog Jeronima, kojemu samostan i crkva svetog Frane pripadaju od svojih početaka.

Interijer građevine izuzetno je bogat



U neposrednoj blizini mora nalaze se samostan i crkva svetog Frane. Jedino su tijekom vremena izvršene neke preinake, koje su i danas uočljive i izvana, a crkva je ukrašena slikama, osobito njezin strop. U vrijeme barokizacije i ova velebna građevina ukrašena je baroknim oltarima, od kojih su pokrajnji očuvani do danas. Glavni je oltar od mramora, s kamenom nadgradnjom, velikim dijelom odstranjen pri obnovi sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Osobitu vrijednost u crkvi predstavljaju Nakićeve orgulje, koje su pri spomenutoj restauraciji maknute s kora i postavljene u lijevu pokrajnju kapelu.

Crkva i samostan sv Frane Šibenik
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
  Nadogradi ovaj zapis

Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.

Pišete kao gost. Registrirajte se ili prijavite i potpišite vaš tekst sa vašim imenom ili nickom i zadržite opciju editiranja unosa u bilo koje vrijeme.
Ako ste vlasnik apartmana koji je oglašen na rezerviraj.hr, link prema vašem oglasu će biti ispod teksta koji unosite kao nagrada za vaš trud.
Gost
odaberi sliku sa računala