Park prirode Biokovo radno vrijeme i Botanički vrt Kotišina

# Park prirode Biokovo radno vrijeme i Botanički vrt Kotišina

Srednja dalmacija

Makarska

Pošalji svoj sadržaj

Komentiraj ili nadogradi ovaj članak, napiši novi. Registracija nije neophodna

Park prirode Biokovo jedan je od poznatijih parkova prirode u Hrvatskoj. U Republici Hrvatskoj imamo registrirano 11 parkova prirode, a Park prirode Biokovo, jedan je od njih.

Granice ovog parka obuhvaćaju područje istoimenog planinskog masiva – Biokovo.

Park prirode Biokovo



Potrebno je spomenuti da je parkom (Biokovo) proglašeno 1981. godine, sa ukupnom površinom od skoro 200 kvadratnih kilometara. Najviši vrh u parku (ovog planinskog masiva) je Sveti Jure, sa nadmorskom visinom od 1762 metra. Vrh Sveti Jure je ujedno i najviši vrh planine Biokovo, te je treći najviši vrh u Hrvatskoj.

Biokovo krasi poseban krški reljef, te očuvana prirodna izolirana sredina. Na području parka se nalaze špilje, i jame, koje su posebno zanimljive istraživačima i pustolovima koji vole prirodu.

Da bi izdvojili neke zanimljivosti u parku Biokovo, možemo spomenuti:

Jama Amfora sa dubinom od -788 m

Jama Mokre noge, sa dubinom od -842 metara, koja je i najdublja jama na tom području

Endemične biljne i životinjske vrste

Značajna paleontološka nalazišta

Turizam i ponuda u Parku prirode Biokovo



Park prirode Biokovo na godinu posjeti negdje oko 50 000 turista. Park je posebno zanimljiv ljubiteljima prirode, pustolovima, te naravno istraživačima, biolozima i drugim grupama zanimanja koja se bave sličnim vrstama istraživanja. Biokovo je prirodna sredina u kojoj svjedočimo evoluciji i pojavi biljnih i životinjskih vrsta koje ne možemo sresti nigdje drugdje.

Sama planina nalazi se tik uz more, i zapravo radi jednu prirodnu barijeru jadranske klime, i kontinentalnih klimatskih promjena. Glavno obilježje planine je njezina impozantna visina i strmo uzdizanje s obalne strane. Tek krajnji dio planine, odnosno podnožje s visinom od oko 300 metara ima blagi pad prema moru, i na tom su se dijelu razvila mnoga mjesta, koja su danas značajna za cjelokupni ljetni turizam u Hrvatskoj.

Biljne vrste u Parku prirode Biokovo



U parku, odnosno na području ovog planinskog masiva prevladavaju biljne vrste koje su posebno prilagođene strmim krševitim i ogoljelim terenima. Danas poznajemo više endemskih biljaka, koje su jedan poseban dio prirodnog bogatstva samoga parka. U parku imamo i autohtone šume dalmatinskog crnog bora. Među spomenutim stablima raste i posebno zaštićeno drvo nazvano „Miletin bor“.

Osim endemskih vrsta, na Biokovu rastu i neke ugrožene biljne vrste. Među njima možemo spomenuti velecvijetni rožac, crvenu vratiželju, trobridi sijedac, malocrveni kaćun, Portenšlagovu zvončicu, modro lasinje i neke druge. Na području parka zabilježeno je i preko 1500 biljnih vrsta, što dovoljno govori o njegovoj raznolikosti.

Čak 40 vrsta endemskih biljaka žive na području Biokova. Neke od njih su patuljasto zvonce, i puzavo zvonce.

Životinjske vrste Parka prirode Biokovo



Na prvi pogled, planina se čini ogoljela i pusta, bez mnogo života na njoj. Ipak, na području Biokova su pronađene mnoge životinjske vrste. I među njima se izdvajaju neke endemske vrste, među kojima je možda i najpoznatiji endemski Molops bucephalis (kornjaš).

Do 2002. godine, biolozi su zabilježili čak 221 vrstu leptira. Među njima je i globalno ugrožena vrsta mali plavac i endemični dalmatinski leptir - okaš.

Velik broj endemskih vrsta životinja nalazi se u podzemnoj fauni. Naučnici su pronašli veliki broj špiljskih organizama, oko 120 vrsta, koje obitavaju u brojnim špiljama i jamama. Veliki broj tih vrsta (oko polovice) svrstavamo u endemske vrste koje se ne mogu pronaći nigdje drugo.

Zanimljivo je spomenuti da Biokovo nema stalnih jezera. No ipak, prisutni su krški izvori i podzemne vode. U manjim i većim lokvama i kamenicama možemo pronaći različite vrste vodozemaca, među kojima se ističe pjegavi daždevnjak, mali vodenjak, žuti mukač, velika zelena žaba i gatalinka.

Područje parka je poznato po velikom broju različitih vrsta zmija. Neke od zaštićenih vrsta zmija u parku su: obična bjelica, crvenkapica, kravosas, šara poljarica, šilac, smuklja, zmajur, crnokrpica i bjelouška. Od poznatijih zmija otrovnica ističe se poskok. Drugi gmazovi koji tu obitavaju su: obična čančara, te gušteri; obična gušterica, zidna gušterica i primorska gušterica.

Na strmim liticama planine gnijezde se neke od rijetkih i ugroženih vrsta ptica. Tu možemo pronaći vrste poput: orao zmijar, suri orao i vjetruša kliktavka, odnosno vrste ptica koje su strogo zaštićene prema Bernskoj konvenciji.

Crnokrili kamenjar (primorska bjeloguza) se gnijezdi na predjelima višim od 1400 metara nadmorske visine, dok obični kamenjar (sivkasta bjeloguza) obitava u nešto nižim predjelima, točnije na visinama između 750 i 1350 metara nadmorske visine. Najčešća ptica na planini je galica ćolica (žutokljuna galica).

Na području parka obitava i veliki broj šišmiša. Zanimljivo je spomenuti da ih ima 13 vrsta, i svaka od njih je zaštićena. Šišmiši u parku Biokovo: veliki potkovnjak, mali potkovnjak, sredozemni potkovnjak, bjelorubi šišmiš, savijev šišmiš, primorski šišmiš, kasni noćnjak, sredozemni slobodnorepac i neki drugi.

Od ostalih sisavaca, na većim nadmorskim visinama obitavaju šumska rovka i mala rovka. Obični zec je rasprostranjen po cijelom području parka. Posebno vrijedi spomenuti vrstu - dinarski voluhar, koji je posebno zaštićen prema Pravilniku o zaštiti pojedinih vrsta sisavaca i nalazi se u Crvenoj knjizi životinjskih svojti Republike Hrvatske.

Još jedna endemična podvrsta je krški puh, koji je također zaštićen jednako kao i dinarski voluhar.

Od zvijeri možemo spomenuti vuka, lisicu, lasicu, kunu zlaticu, kunu bjelicu, jazavca i još neke druge.

Godine 1964., na Biokovo je ponovno dovedena balkanska divokoza, a 1968. godine i muflon. Obje vrste su zaštićene, a do danas je zabilježen zdravi rast populacije ovih vrsta, te veprova.

Turizam i ponuda na Biokovu



Spomenuli smo da planinu, i sami Park prirode Biokovo, na godinu posjeti i do 50.000 turista. Velikim dijelom su to osobe koje istinski uživaju u prirodnim ljepotama, i netaknutom pejzažu.

Osim turista „civila“, sami park posjećuju istraživači iz gotovo svih redova istraživačkih zanimanja. Mnoge endemske vrste flore i faune, kao i prirodni ambijent i krški predio parka, doslovno pozivaju na istraživanje i otkrivanje.

Ipak, zbog same zaštićenosti i velikog zanimanja turista, park često zna biti krcat. Jedna cesta koja vodi prema vrhu često je u sezoni krcata automobilima, što otežava dolazak. Prema pravilima parka, na cesti u jednom trenutku ne smije biti više od 80 vozila. Dodatni problem posjetiteljima je i činjenica da je cesta jako uska, što otežava mimoilaženje, ali su na nekim mjestima napravljena proširenja.

Na cesti prema vrhu se nalazi nekoliko restorana, koji rade za vrijeme sezone, i mogu ugostiti sve koji žele uživati u hrani i piću, uz pogled sa visine. Odvojak ceste vodi prema vrhu Vošac iznad Makarske. To je ujedno i najpopularnije izletište na Biokovu.

Ukratko o parku - Biokovo


Park prirode Biokovo prekrasni je planinski masiv koji se poseban po svojim kršnim vrhovima, nezaboravnim vidikovcima, biološkoj raznolikosti i botaničkom vrtu. Biokovo je proglašeno parkom prirode 1981. godine, i dio je planinskog masiva Dinarida. Karakteristično je po strmim i visokim vrhovima, koji se pak blago spuštaju sve do prekrasnog Jadranskog mora i lokalnih naselja, od kojih je najznačajniji grad Makarska.

Biokovo se prostire na 196 km2 i na tom se područnu nalazi najviši vrh Sveti Jure, visok 1762 metra, jama Mokre noge (-832 m), i još razne spilje, ledenice i

paleontološka nalazišta.

Park prirode Biokovo



Biokovo je posebno i po 40 endemičnih biljnih vrsta, od kojih je najpoznatije biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio), a za ljubitelje bilja značajna je i činjenica da se na Biokovu nalazi preko 1500 biljnih vrsta. Tu je i poseban botanički vrt Kotišina kojeg je utemeljio fra Jure Radić radi znanstvenog istraživanja i zaštite lokalnog bilja. Ovaj je botanički vrt neobičan po tome što biljke nisu uređene po strogom pravilu, niti su odijeljene umjetnim preprekama. Umjesto toga, na površini od 16,5 ha ograđen je i zaštićen prostor gdje rastu samonikle, ali uglavnom endemske i unikatne, vrste bilja.

Botanički vrt Kotišina Biokovo


Biokovski botanički vrt Kotišina je park samoniklog biokovskog bilja, kao i udomaćenih vrsta iz drugih područja. Smješten je u najlipšem dijelu netaknute prirode, na primorskim ograncima planine Biokovo iznad sela Kotišine i sastavni je dio Parka prirode Biokovo. Zauzima površinu od 16,5 ha, a nalazi se na nadmorskoj visini od 35-500m.


Botanički vrt Kotišina Biokovo

Što se tiče bogatog životinjskog svijeta, Biokovo ni tu ne zaostaje. Brojne spilje, pukotine i podzemne vode sadrže bogat životinjski svijet u kojem ima mnogo endemskih vrsta poput pjegavog daždevnjaka, malog vodenjaka, nekih vrsta žaba poput velike zelene žabe i gatalinke, zmija poput crvenkapice i bjelice, orlova poput orla zmijara i surog orla, i nekih vrsta leptira.

Što se tiče turizma, Biokovo godišnje posjeti oko 50 000 ljudi. Broj posjetitelja nije naročito velik, no to omogućuje očuvanje lokalne flore i faune, ali i miran posjet onima koji to žele. Do vrha Biokova vodio biokovska cesta na kojoj se nalazi i nekoliko restorana i planinarskih staza.  

Park prirode Biokovo radno vrijeme i Botanički vrt Kotišina
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
  Nadogradi ovaj zapis

Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.

Pišete kao gost. Registrirajte se ili prijavite i potpišite vaš tekst sa vašim imenom ili nickom i zadržite opciju editiranja unosa u bilo koje vrijeme.
Ako ste vlasnik apartmana koji je oglašen na rezerviraj.hr, link prema vašem oglasu će biti ispod teksta koji unosite kao nagrada za vaš trud.
Gost
odaberi sliku sa računala