Hrvatski prirodoslovni muzej Zagreb

Hrvatski prirodoslovni muzej Zagreb

Hrvatski prirodoslovni muzej je smješten u povijesnoj plemićkoj palači, i jedan je od najvećih (i najbogatiji izložbenim predmetima) muzeja u Hrvatskoj. U periodu od 1797. do 1834. godine u istoj je palači djelovalo i prvo zagrebačko javno kazalište, poznati Amadeov teatar.

Sami početci današnjeg bogatog fundusa Muzeja potječu iz Prvostolne akademije u Zagrebu, kao i iz bogatog razdoblja Hrvatskoga narodnog preporoda. Početne skromne zbirke vremenom su se obogaćivale, a poseban zamah u prikupljanju predmeta (minerala, ruda, fosila, biljaka i životinja) nastavljen je djelovanjem istaknutih hrvatskih i svjetski poznatih i priznatih prirodoslovaca. Poseban doprinos dali su profesori Zagrebačkoga sveučilišta i prvi učeni muzealci Spiridion Brusin, Gjura Pilara i Dragutin Gorjanović-Kramberger.

Danas Muzej, kao ustanova radi na prikupljanju, čuvanju, izučavanju i prezentiranju različitih prirodnina koje nam služe kao uvid u brigu o dokumentima koji su povezani za prirodoslovlje Hrvatske. Današnja muzejska zbirka broji više od 2 milijuna primjeraka različitih vrsta minerala, stijena, fosila, prepariranih biljaka i životinja. Sakupljeni izloženi predmeti potječu iz svih krajeva hrvatskog ozemlja, ali i iz susjednih zemalja pa čak i sa drugih kontinenata. Stručna djelatnost Muzeja danas se definira unutar njegovih specijalističkih odjela: Geološko-paleontološkoga, Zoološkoga, Mineraloško-petrografskoga i Botanička.

U predvorju muzeja nalaze se izložena poprsja i spomen-ploče zaslužnim utemeljiteljima Muzeja.

Geološko-paleontološki odjel ima izložene predmete i okamine koje svjedoče o dugoj prošlosti i razvoju hrvatskoga krajolika. Tu se nalazi raznovrsna zbirke fosila iz geološke prošlosti s više od 300 000 muzejskih predmeta koji su sakupljeni iz svih krajeva Hrvatske.

Brojne zbirke muzeja u sebi sadržavaju i izlažu razne prirodnine (okamine paleozoika, mezozoika i kenozoika), koje su stare i nekoliko stotina milijuna godina. Brižno su razvrstane po zbirkama, da nam dočaraju osnova događanja i dinamiku evolucije živog svijeta i prostora koji nas okružuje. I ovdje možemo istaknuti posebno – dvije zbirke koje turisti vole pogledati – i koje su proglašene nultom kategorijom spomeničke vrijednosti. To su Zbirka krapinskog diluvija i Zbirka holotipova.

Muzej u svojim zbirkama Zoološkog odjela broji blizu 1,135.000 primjeraka različitih životinja. Zbirka je podijeljena u zbirke kralježnjaka, ptica, ptičjih jaja, vodozemaca i gmazova, riba, i posebnu zbirku tkiva za DNA analize. Posjetitelji muzeja vole pogledati najbrojniju zbirku beskralježnjaka koja u sebi sadrži zbirku kukaca, mekušaca, morskih beskralješnjaka i druge.

Današnja zbirka (Botanički odjel) sadržava oko 100.000 herbarijskih primjeraka vaskularne flore, koja većim dijelom pokazuje vrste iz Hrvatske. Ako dođete i posjetite Muzej, možete razgledavati dva herbarija: Herbarij višeg bilja (vaskularne flore) prikupljenog terenskim istraživanjima i otkupljenog Herbarija „Trinajstić“.

Pored svih zbirki i izloženih predmeta, vrijedi spomenuti i bogatu knjižnicu. Knjižnica je utemeljena 1868. godine, unutar Prirodopisnog odjela nekadašnjeg Narodnog muzeja. Najstarija i najvrednija građa pohranjena u knjižnici potječe iz 17. i 18. stoljeća i danas ima i muzeološku funkciju.

Od 1992. godine, Muzej izdaje časopis Natura Croatica u kojem se objavljuju znanstveni i stručni radovi vezani uz prirodoslovna istraživanja i prirodoslovne muzejske zbirke iz područja biologije i geologije. Časopis na taj način omogućava i olakšava bogatu razmjenu stručne literature, a indeksiran je u mnogim svjetskim bazama citata.