# Prirodoslovni muzej Dubrovnik

Prirodoslovni muzej Dubrovnik

Priča o nastanku Prirodoslovnog muzeja u Dubrovniku započinje neumornim zalaganjem predsjednika Trgovačko-obrtničke komore u Dubrovniku, ljekarnika i prirodoslovca Antuna Dropca. Sve se događalo u drugoj polovici 19. stoljeća, kada je pokrenuta akcija prikupljanja materijala potrebnog da bi se opremili tehnički i prirodoslovni kabineti, što je bio i preduvjet za osnivanje Tehničke škole.

Antun Drobac je, uz pomoć svojih sugrađana i lokalnih institucija, intenzivno radio na prikupljanju privatne i prirodoslovne te kulturno-povijesne zbirke „Trgovačko-obrtničke komore“, koja se sastojala uglavnom od minerala. Kroz rad i sakupljanje, bilo je prikupljeno i više predmeta nego što je bilo potrebno, no ipak je bečka vlada odbila zahtjev za osnivanje škole. Drobac se nije pokolebao, nego je došao na ideju o osnivanju domaćeg muzeja. Tako je osnovan Domorodni muzej (Museo Patrio) 1872. godine, a svečano je otvoren sljedeće godine u velikoj dvorani Općinske palače. Nakon Dropčeve smrti (1882. godine), za upravitelja Muzeja izabran je amater prirodoslovac, kolekcionar i preparator Baldo Kosić. Za vrijeme njegovog rada i zalaganja, proučavanje dubrovačke faune doživjelo je procvat. U tom su periodu prikupljene gotovo kompletne zbirke ptica, riba, vodozemaca, gmazova i sisavaca dubrovačkog kraja.

Nakon Kosićeve smrti, zbog činjenice da je prikupljen zaista veliki broj predmeta, pojavila se potreba i za novim prostorom. Muzej je 1932. godine preseljen u novouređene prostore prvog kata tvrđave Svetog Ivana, kada mu je promijenjeno ime i zove se „Dubrovački muzej“. Tada se odvajaju u posebne odjele: prirodoslovne, kulturno-povijesne, arheološke, etnografske i pomorske zbirke. Nakon što je Muzej 1950. godine dobio i druge izložbene prostore, Prirodoslovni odjel je zauzeo kompletan prvi kat tvrđave Svetog Ivana.

Godine 1952., donesena je odluka o preseljenju Prirodoslovnog odjela u Palaču Crijević-Pucić. Tada i odjel prerasta u Prirodoslovni muzej. Zbog intenzivnog prikupljanja novog materijala, pa tako i izrade diorama, i tadašnji prostor ubrzo postaje nedostatan, pa se 1957. godine Muzej spaja s Biološkim institutom JAZU u kulturno-prosvjetnu ustanovu, a tim slijedom se preseljava u zgradu nekadašnjeg Benediktinskog samostana na Lokrumu, gdje je 1962. godine svečano otvoren za posjetitelje.

Potres koji se dogodio 1979. godine oštetio je samostansku zgradu u toj mjeri da se Muzej zatvorio. Zbirke su bile pohranjene u tvrđavi Svetog Ivana. Nedugo potom Muzej ostaje i bez stručnog osoblja. Tek je početkom 2009. godine ponovno osnovan Prirodoslovni muzej Dubrovnik, kada je svečano i otvoren u Androvićevoj palači u ožujku te iste godine.

Muzej se može pohvaliti sa jedinstvenim eksponatima i različitim izloženim predmetima. Među izloženim eksponatima možete upoznati sve životinjske vrste koje inače obitavaju na dubrovačkom području. Odlično je mjesto za provesti popodnevne sate.

---