Šibenik se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji. Ova županija obuhvaća jedan od najraznovrsnijih i ekološki najbolje očuvanih, gastronomski najbogatijih ali još uvijek nedovoljno poznatih dijelova Hrvatske pa i Europe.
Županija obuhvaća ukupnu površinu od 5.670 četvornih kilometara. Od tog broja čak 2.994 četvornih kilometara spada u kopnenu površinu, dok ostatak zauzima površina Jadranskog mora.
U županiji se nalazi 5 gradova, sa Šibenikom na prvom mjestu, nakon kojega slijede Knin, Vodice, Drniš, i Skradin. Šibensko-kninska županija broji 15 općina: Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić.
Prema popisu iz 2011. godine, na tom području živi 109.375 stanovnika. Prostor županije je duboko usječenim kanjonom rijeke Krke i Čikole. Tu je i Prukljansko jezero koje daje još jednu dodatnu raznolikost ovom terenu.
Šibenik ima zanimljivu „titulu“, jer povijesni podaci govore da je on najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu. Danas je glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Prvi put Šibenik se spominje na Božić 1066. godine, u darovnici Petra Krešimira IV., zbog čega je i prozvan grad Petra Krešimira.
Sve do pojave kuge, kada je nastupila epidemija polovicom 17. stoljeća, Šibenik je bio najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Nakon toga, zbog same epidemije i drugih povijesnih događanja neki drugi gradovi ga prerastaju svojom veličinom, no Šibenik je i danas prvi u mnogočemu.
Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. godine. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. stoljeću na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.
Površina županije
Županija obuhvaća ukupnu površinu od 5.670 četvornih kilometara. Od tog broja čak 2.994 četvornih kilometara spada u kopnenu površinu, dok ostatak zauzima površina Jadranskog mora.U županiji se nalazi 5 gradova, sa Šibenikom na prvom mjestu, nakon kojega slijede Knin, Vodice, Drniš, i Skradin. Šibensko-kninska županija broji 15 općina: Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić.
Prema popisu iz 2011. godine, na tom području živi 109.375 stanovnika. Prostor županije je duboko usječenim kanjonom rijeke Krke i Čikole. Tu je i Prukljansko jezero koje daje još jednu dodatnu raznolikost ovom terenu.
Šibenik ima zanimljivu „titulu“, jer povijesni podaci govore da je on najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu. Danas je glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Prvi put Šibenik se spominje na Božić 1066. godine, u darovnici Petra Krešimira IV., zbog čega je i prozvan grad Petra Krešimira.
Još malo zanimljivih povijesnih detalja
Sve do pojave kuge, kada je nastupila epidemija polovicom 17. stoljeća, Šibenik je bio najveći grad na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Nakon toga, zbog same epidemije i drugih povijesnih događanja neki drugi gradovi ga prerastaju svojom veličinom, no Šibenik je i danas prvi u mnogočemu.
Šibenik je de facto bio glavni grad Hrvatske od prosinca 1944. do svibnja 1945. godine. Značajan je i kao mjesto osnivanja Hrvatske ratne mornarice.
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. stoljeću na tlu Hrvatske. Zbog svojih iznimnih vrijednosti 2000. godine uvrštena je u UNESCO-ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa.
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
Nadogradi ovaj zapis
Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.
