# Katedrala Svete Stošije Zadar

Katedrala Svete Stošije Zadar

Zadarska katedrala svete Stošije, odnosno Anastazije je trobrodna romanička građevina. Ujedno je i najveća crkva u Dalmaciji.

Crkva – zadarska katedrala je građena u dva navrata

Sagrađena je u dva navrata, u 12. i 13. stoljeću, sa sačuvanom starijom iz 9. i 11. stoljeća, koja se uzdigla na mjestu starokršćanske bazilike. Počeci gradnje zadarske katedrale sežu u daleku povijest, još u 4. ili 5. stoljeće.

Sarkofag s moćima sv. Stošije dao je izraditi zadarski biskup Donat. Čuva se u katedrali na oltaru u sjevernoj apsidi, odnosno u lijevoj lađi crkve. U studenome 1202. godine grad Zadar su nakon opsade osvojili i razorili Mlečani uz pomoć vitezova IV. križarske vojne kada je teško stradala i sama katedrala. Obnova katedrale trajala je kroz čitavo 13. stoljeće, a kada je njezina obnova dovršena, ponovno ju je posvetio, dana 27. svibnja 1285. godine nadbiskup Lovro Periandar.

Pročelje s kasnoromaničkim portalima, i drugim detaljima je dovršeno 1324. godine. Pročelje katedrale pokazuje savršenu harmoniju horizontalnih i vertikalnih linija. Glavni portal ima u luneti reljef gotičkog stila i posvetni natpis nadbiskupa Ivana iz 1324. godine.

Zadarskoj zaštitnici Sv. Stošiji poklonili su se i dvojica papa. Prvi se poklonio papa Aleksandar III. za svog je posjeta Zadru 1177. godine, dok se Papa Ivan Pavao II. za pastirskog pohoda Zadru dana 9. lipnja 2003. godine, poklonio ispred ulaznih vrata katedrale.

Unutrašnjost katedrale je izrazito monumentalna. Središnja je lađa tri puta šira od sporednih, a odijeljena je kamenim stupovima i pilonima, koji se naizmjenično redaju. Prezbiterij je povišen, a ispod njega se nalazi kripta iz 12. stoljeća. U prezbiteriju se nalaze korska sjedala izrađena u stilu cvjetne gotike, a nad glavnim oltarom je ranogotički ciborij iz 1322. godine i iza njega kameno prijestolje - katedra za nadbiskupa.

Šesterolisna krstionica, izvorno iz 6. stoljeća, naslanja se na južni bok katedrale, a porušena je do temelja u savezničkim bombardiranjima dana 16. prosinca 1943. godine.

U južnoj lađi je mramorni oltar za relikvije, a unutra možete vidjeti i oltar svetog Sakramenta, djelo kipara A. Vivianija iz godine 1718., vrlo bogato ukrašen stupovima i kipovima. Nad svetohraništem se nalazi Bogorodica s mrtvim Kristom u krilu, sa strana Mojsije i Ilija, na krilima veći kipovi četvorice evanđelista, niže likovi kreposti i na antipediju Janje Božje. Južna lađa završava apsidom na kojoj također ima ostataka fresaka. Nad bočnim lađama nalazi se matronej.

Zvonik katedrale

I zvonik na zadarskoj katedrali bio je izgrađivan u dva navrata. Prizemlje i prvi kat zvonika katedrale sagrađeni su 1452. godine, za vrijeme nadbiskupa Vallaressa, dok je gornje katove od 1890. do 1894. godine prema tipu zvonika u Rabu gradio engleski arhitekt i povjesničar umjetnosti Thomas Graham Jackson. Tri novija gornja kata zvonika se sa sve četiri strane rastvaraju dvostrukim biforama. Ravnu zidnu plohu oživljuju stilizirani biljni mozaički ukrasi, a vijenci što dijele katove lagano su istaknuti mrežastim ukrasom. Na vrhu zvonika uzdiže se visoka završna osmerostrana piramida s mjedenim kipom anđela.

Samo pet godina nakon što je 1894. godine konačno završena dogradnja zvonika, pojavila su se oštećenja na spoju staroga i novoga dijela. Arhitekt i konzervator Ćiril Iveković utvrdio je da je u pitanju posljedica vibracije snažnih i teških zvona, pa je 1900. godine njihove željezne držače zamijenio drvenima.

---