Crkva Samostan Svetog Frane Zadar

# Crkva Samostan Svetog Frane Zadar

Sjeverna dalmacija

Zadar

Pošalji svoj sadržaj

Komentiraj ili nadogradi ovaj članak, napiši novi. Registracija nije neophodna

Crkva Samostan Svetog Frane Zadar



Samostan svetog Frane u Zadru je naš “protocoenobium” i časni samostan Reda. Tako ga opisuju i doživljavaju zadarski franjevci. Osnovan je još za života svetog Franje, a prema predaji samostan je u izravnoj vezi s njime. Izrastao je iz hospicija svetog Antuna Opata na zapadnom dijelu grada, u kojem se, prema predaji sklonio sveti Franjo Asiški za boravka u gradu. Zadesio se u gradu dok je bio na putu za Svetu Zemlju 1212. godine.

Izgradnja današnjeg samostana započela je za vrijeme nadbiskupa Periandra 1249. godine, i u prvotnom obliku završena je do kraja stoljeća. Klaustar je sagrađen 1556. godine, nakon što je prvotni 1476. godine bio izgorio.

Najveći restauracijski zahvat na crkvi je izveden 1858. godine, kada je podignut kat sa neogotičkim prozorima, a 1901. godine podignut je još jedan kat nad knjižnicom za klerike-teologe.

U Drugom svjetskom ratu samostan je pretrpio velika oštećenja u mnogim bombardiranjima, te je bio nakratko napušten. Obnovom po završetku rata samostan je vraćen u prvobitni oblik, bez katova nad knjižnicom. Izvršeni su najhitniji radovi na osposobljavanju. Temeljitiji zahvati su izvršeni naknadno, kada su dovršeni radovi na jugozapadnom krilu (sjemeništu) 1962. godine, u krilu blagovaonice (izgradnjom kapitulske aule nad kapelom svetog Ante) 1963. godine, na knjižnici (nadogradnjom radne sobe) i sjeveroistočnom krilu dvorišta 1977. godine, te konstruktivna sanacija klaustra 1980. godine.

Crkva pokraj samostana je građena istodobno (u stilu gotike). Posvećena je s naslovom bazilika 13. studenoga 1280. godine. Naslovnik joj je sveti Franjo. Pretvorena je u barok u 17. i 18. stoljeću. Veliki oltar Karmelske Gospe postavila je 1672. godine istoimena bratovština.

Od oltarnih slika posebno vrijedi spomenuti sliku na oltaru sveti Franjo u ekstazi (Palma Mlađi, 1544-1628) i Ara coeli – slavljenje Gospe (Lazar Bastiani, 1425-1512. godine) te pala prijašnjeg oltara Gospe od milosti.

Slike ostalih oltara, osim slike oltara svetog Ante koja je rad bolonjske škole iz 17. stoljeća, djela su G. B. Pitterija, venecijanskog slikara 18. stoljeća.

Korska sjedala idu u red najljepših ostvarenja gotičkog duboreza venecijanskog utjecaja. Ona su rad Ivana, sina Jakova de Borgosansepolcro iz Venecije iz 1396. godine. U koru je slika (rad je Franje Salghettija – Driolija iz Zadra, 1811-1877. godine, kojom slikar komemorira smrt svoje žene pri porodu. Kor je dobio današnji oblik početkom 17. stoljeća.

U crkvi je bilo groblje građanskih i plemićkih obitelji, među kojima i bribirskih knezova Šubića popločano 1882. godine. Pri obnavljanju je pročelju vraćen prvotni gotički stil stavljanjem gotičkog prozora, bifore, a temeljita restauracija u tom duhu izvršena je 1973. godine.

Samostan je bio jedno od sjedišta provincijala Provincije Sklavonije svetog Serafina, pa sjedištem Provincije svetog Jeronima, izuzevši razdoblje između dva svjetska rata kad je Zadar Rapalskim ugovorom pripao Italiji i samostan od 17. studenoga 1923. godine do 20. prosinca 1948. godine bio pripojen Provinciji Gospe od Loreta u Markama, Anconi. Bio je most između uprave Reda i Crkve i pripadnika Reda na našem tlu, o čemu u arhivu samostana, među ostalim dokumentima, ima i 280 pergamena. Gotovo od početka bio je i samostanom studija, teološkog i humanističkog. Knjižnica je jedna od poznatijih samostanskih knjižnica na području Hrvatske. Od 1989. godine u samostanu je smješten Hrvatski institut za liturgijski pastoral pri Biskupskoj konferenciji.

U sakristiji je 1358. godine potpisao ugovor između hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika i mletačkog poslanstva po kojem su se Mlečani odrekli Dalmacije. Glavna djelatnost braće bila je propovijedanje i ispovijedanje po čemu je, uz slavljenje liturgije, crkva svetog Frane bila veoma poznata u gradu i okolici. Braća samostana pomažu i u obližnjim župama.

U ratu porušeni Zadar nije obnovljen u punom svom prijašnjem obliku. Samostan svetog Frane, prije opkoljen blokovima zgrada i u živoj fluktuaciji gradskog života, ostao je na slobodnom prostoru i odsječen od gradskog života što se vidno odrazilo i u životu samostana, posebno u posjetu vjernika crkvi. Nakon Drugog svjetskog rata obogaćen je samostan Zbirkom umjetnina među kojima posebno mjesto zauzima kolekcija ilumuniranih kodeksa.

Samostanski kompleks s umjetničkim inventarom je kulturno-historijski spomenik prve kategorije.

Crkva Samostan Svetog Frane Zadar
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
  Nadogradi ovaj zapis

Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.

Pišete kao gost. Registrirajte se ili prijavite i potpišite vaš tekst sa vašim imenom ili nickom i zadržite opciju editiranja unosa u bilo koje vrijeme.
Ako ste vlasnik apartmana koji je oglašen na rezerviraj.hr, link prema vašem oglasu će biti ispod teksta koji unosite kao nagrada za vaš trud.
Gost
odaberi sliku sa računala