Grapčeva špilja, Jelsa

Grapčeva špilja otvara se na južnoj padini gorja koje natkriljuje otok Hvar, iznad mjesta Hum, na 225 metara nadmorske visine. Pogled s nje seže do Šćedra, Korčule, Visa i Sušca, a za vedrih zimskih dana vidi se čak i Gran Sasso, najviši vrh Italije. Najbliži je pristup s juga, iz male uvale Virak. Ulaz danas gotovo zatvaraju golemi vapnenački blokovi, ostaci svoda nekad mnogo veće šupljine. U neolitiku je otvor bio širok, a zatvorila ga je kamena ploča, vjerojatno potresom ili klizanjem, između 11. i 15. stoljeća prije Krista. Unutra je prostrana dvorana, široka 25 i visoka 5 metara, a sigastim stupovima i zavjesama razdijeljena je na manje prostore.

Prva istraživanja potkraj 19. stoljeća vodio je Grgur Bučić, a sustavno ih je od 1936. do 1952. provodio Grga Novak. Novije je radio S. Forenbaher. Nalazi pokazuju da je ovdje živio neolitički čovjek koji je poznavao domaće životinje, bavio se zemljoradnjom i ribolovom. Kulturni sloj mjestimice je debeo do 3,5 metara. Najpoznatija je fino polirana obojena keramika s bijelim i crvenim linijama i spiralama, po kojoj je Novak skovao naziv hvarska kultura. Pronađeni su i bakreni nakit, kremeno oružje i oruđe te mnogo kostiju. Poslije neolitika život u špilji jenjava, a kasnije je služila kao sklonište. Uređena je i 2008. otvorena za posjetitelje.

Špilja je zaštićeno kulturno dobro, upisano u Registar kulturnih dobara pod oznakom Z-5610.

Fotografija: Argo Navis, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons.
Podaci: Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske (Ministarstvo kulture i medija), Otvorena dozvola; koordinate: Wikidata (CC0).