# Crkva Sv. Katarine Lindar

Crkva Sv. Katarine Lindar

Lindar je maleno naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Pazina, u Istarskoj županiji.

Među znamenitostima se ističe crkva Sv. Katarine, koja je spomenik kulture Republike Hrvatske. Crkva je sagrađena krajem 14. stoljeća, u gotičkom stilu. Riječ je o jednobrodnoj crkvi pravokutnog tlocrta čiji svod čine dijagonalno ukrštena rebra. Ispred crkve nalazi se lopica, dok se na krovu crkve nalazi i preslica čije je zvono po završetku Prvog svjetskog rata premješteno na zvono župne crkve.

Najzanimljiviji detalji, i pravo bogatstvo ove crkve „krije“ se u njezinoj unutrašnjosti. Naime, 1409. godine, nepoznati je majstor unutrašnjost oslikao freskama od kojih je najznačajniji motiv Živog Križa.

Lindar, Živi križ iz 1409. godine u crkva sv. Katarine

Lindar se nalazi 4 kilometra istočno od Pazina. Mjesto se smjestilo u dolini Pazinskoga potoka, na 456 metra nadmorske visine. Župna crkva sv. Mohora i Fortunata (glagoljski natpis iz 1607. godine), jednobrodna je crkva sv. Katarine. Građena je potkraj 14. stoljeća, kada je oslikana freskama. Među oslikanim djelima po unutrašnjosti crkve, posebno se ističe takozvani Živi križ, koji je urađen – pretpostavljamo, 1409. godine. Sačuvani su ostatci dviju polucilindričnih kula, dijelovi kuća iz 15. i 16. stoljeća, loža iz 17. stoljeća te zavjetna crkvica sv. Sebastijana iz 1559. godine.

Prema mletačkoj statistici iz 1508. godine, u doba kratkotrajne mletačke vlasti nad Pazinskom knežijom, Lindar je imao samo 70 ognjišta. U to doba, Lindar je bio naseljen uglavnom hrvatskim stanovništvom, a tijekom 16. stoljeća naseljava se jedna manja populacija talijanskog stanovništva. U doba Cambraiske lige (1508.–1511. godine) stanovnici toga mjesta odbili su napadaj osmanskih pljačkaških jedinica (1511. godine), a za Uskočkoga rata (1615.–1618. godine) kaštel je bio okupljalište i uporište senjskih uskoka i hrvatskih podanika austrijskog nadvojvode, koji su često napadali mletački dio Istre. Upravo su u kaštelu Lindar uskoci prikupljali svoj dio plijena da bi ga potom prenosili u Senj. U tom je ratu mjesto bilo gospodarski upropašteno, što je utjecalo i na značajan pad broja stanovnika. Podno Lindara habsburški kapetan J. Lazarić sukobio se 1813. s francuskom vojskom, nakon čega je dobio počasni barunski naslov „od Lindara“.

Vratimo se sada na malenu crkvu sv. Katarine

Kapela sv. Katarine jednobrodna je građevina gotičkog stila, izduženog pravokutnog tlocrta. Nalazi se na samom ulazu u mjesto Lindar. Presvođena je šiljastim dvotravejnim svodom s rebrima oslonjenima na konzole. Na pročelju se nalazi zvonik koji je naslonjen na preslicu, a ispred pročelja natkriveni trijem s gotičkim lukom. Na sjevernom zidu prvog traveja naslikan je alegorijski prikaz otkupljenja – Živi Križ – rad lokalnog pučkog majstora datiran glagoljskim natpisom u 1409. godinu. Otkrio ga je, ispod debele naslage žbuke, akademik Branko Fučić. Prikaz je bordurom podijeljen u dva pojasa. U gornjem pojasu oslikano je nebo s arhitekturom alegoričnog Nebeskog Jeruzalema odakle Bog Otac blagoslivlja Kristovu otkupiteljsku žrtvu na Križu. Donji pojas oslikava Raspeće. Krakovi križa povezuju dijelove prikaza, a na svojim se krajevima pretvaraju u žive ruke, po čemu je freska i dobila ima Živi Križ. Lijeva ruka križa ubija Sinagogu prikazanu kako jaše magarca zavezanih očiju, što simbolizira ukidanje Starog Zavjeta. Ona u jednoj ruci nosi slomljeno koplje sa zastavicom na kojoj je znak škorpiona kao simbol tame, a u drugoj jare, simbol starozavjetnih krvnih žrtava. Desna ruka križa blagoslivlja okrunjenu Ecclesiju Novozavjetne Crkve. Dok donja ruka križa čekićem razbija vrata Limba, čime je prikazano otkupljenje duša pravednika, njegova gornja ruka otključava vrata Nebeskog Jeruzalema, odnosno otvara vrata Raja blaženima.

Četiri apokaliptičke životinje, te prikaz anđela i vraga dijelom su i ove freske, a u lijevom kutu je prikazan i lik sv. Katarine. Iako se svetica sadržajno ne uklapa u prikaz, vizualno joj je majstor pronašao savršeno mjesto kojim je zaokružila simetriju oslika. Živi Križ je jedan od pet temom sličnih prikaza danas sačuvanih u Europi.

Nedavno otkrivene freske

Nedavnim restauracijama otkriveni su ostaci fresaka na svetišnom zidu. Nekim detaljima se razlikuju freske Živog križa, što upućuje na to da su te freske nastale u drugom vremenskom periodu, ili su izgubile neke karakteristike tijekom restauracije. Razlike se najviše uočavaju na intenzitetu boja, a moguće je da su ove freske izgubile „sjaj“ tijekom restauracije. U novootkrivenom fragmentu možemo iščitati scenu Judinog poljupca. Lice sv. Petra karakteristične frizure s tonzurom, oblikovanjem očiju i krupnim, markantnim nosom, usporedivo je s onim apostola unutar apside u Butonigi. Uz već uočenu sličnost patroniranih uzoraka, potvrđuje nam povezanost ovih ciklusa.

Ako budete u blizini, svakako posjetite crkvu sv. Katarine. Bogata kulturna i povijesna priča očarat će vas.

---