Nacionalni park Mljet obiluje biljnim i životinjskim svijetom (flora i fauna). Osobitosti otoka su bogato šumsko područje, kristalno čisto more i krška podzemna staništa, špilje i jame u kojima se nalazi najveći broj endemskih vrsta primjerice: Strouhaloniscus meledensis, Pergamasus meledensis, Otiorrhynchus meledanus i Meledella werneri.
Mungosi spadaju u porodicu mačkolikih životinja a na Mljet su naseljeni indijski mali mungosi početkom 20. stoljeća odlukom Ministarstva poljodjelstva u Beču kao mjera zaštite od zmija otrovnica. Mungosi su se zatim kao izuzetno reproduktivna vrsta razmnožili po čitavom škoju, no i lovci su ubrzo shvatili da se radi o štetočini koja uništava jaja fazana i prepelica, te da napada manje životinje i ptice te ih sve više izlovljavaju s obzirom na to da ne spadaju u zaštićene životinje mungosa je na otoku sve manje. Mungos na Mljetu je primjer kako se ljuskom intervencijom može poremetiti hranidbeni lanac.
Zmajur je zmija koja je česta na otoku Mljetu, može narasti do 2,5 metra težiti do 3 kilograma. Zmajur je poznati i kao najbrža zmija Europe pa je kao takav teška lovina čak i za mungose. Uglavnom se hrane gušterima, drugim sisavcima, pticama i jajima. Njihov ugriz može izazvati utrnuće, ukočenost, oticanje i mučnine no nije dovoljno otrovan da usmrti čovjeka.
Na Mljetu se nalazi pet vrsta zmija i šest vrsta guštera. Zmije su bitno prorijeđene dolaskom indijskog mungosa na otok.
Ptičji svijet u nacionalnom parku Mljetu je bogat i raznovrstan osobito tijekom seobe. U borovim šumama i makiji su brojne male pjevice kao što su zeba, crvendać, kos, slavuj. Od ptica grabljivica, može se vidjeti vjetrušu, kobac i škanjac nekoliko vrsta sova. Tu su još jarebice, guske patke i prepelice.
Mljet je prirodno stanište dviju jedinstvenih vrsta. Sredozemne medvjedice koja je ugrožena vrsta i meduze iz porodice Aurelija koja živi u Malom jezeru i ne može se pronaći nigdje drugdje na svijetu. Od veće divljači na Mljetu obitavaju divlje svinje, jeleni lopatari i mufloni.
Životinje po kojima je Mljet poznat
Mungos
Mungosi spadaju u porodicu mačkolikih životinja a na Mljet su naseljeni indijski mali mungosi početkom 20. stoljeća odlukom Ministarstva poljodjelstva u Beču kao mjera zaštite od zmija otrovnica. Mungosi su se zatim kao izuzetno reproduktivna vrsta razmnožili po čitavom škoju, no i lovci su ubrzo shvatili da se radi o štetočini koja uništava jaja fazana i prepelica, te da napada manje životinje i ptice te ih sve više izlovljavaju s obzirom na to da ne spadaju u zaštićene životinje mungosa je na otoku sve manje. Mungos na Mljetu je primjer kako se ljuskom intervencijom može poremetiti hranidbeni lanac.
Zmajur
Zmajur je zmija koja je česta na otoku Mljetu, može narasti do 2,5 metra težiti do 3 kilograma. Zmajur je poznati i kao najbrža zmija Europe pa je kao takav teška lovina čak i za mungose. Uglavnom se hrane gušterima, drugim sisavcima, pticama i jajima. Njihov ugriz može izazvati utrnuće, ukočenost, oticanje i mučnine no nije dovoljno otrovan da usmrti čovjeka.
Na Mljetu se nalazi pet vrsta zmija i šest vrsta guštera. Zmije su bitno prorijeđene dolaskom indijskog mungosa na otok.
Ptice
Ptičji svijet u nacionalnom parku Mljetu je bogat i raznovrstan osobito tijekom seobe. U borovim šumama i makiji su brojne male pjevice kao što su zeba, crvendać, kos, slavuj. Od ptica grabljivica, može se vidjeti vjetrušu, kobac i škanjac nekoliko vrsta sova. Tu su još jarebice, guske patke i prepelice.
Mljet je prirodno stanište dviju jedinstvenih vrsta. Sredozemne medvjedice koja je ugrožena vrsta i meduze iz porodice Aurelija koja živi u Malom jezeru i ne može se pronaći nigdje drugdje na svijetu. Od veće divljači na Mljetu obitavaju divlje svinje, jeleni lopatari i mufloni.
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
Nadogradi ovaj zapis
Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.
