Park prirode Velebit - centar endemizma

# Park prirode Velebit - centar endemizma

Gorska Hrvatska

Gospić

Pošalji svoj sadržaj

Komentiraj ili Nadogradi ovaj zapis, napiši novi. Registracija nije neophodna
tekst
Lokacija
Gospić
09.02.2017. 13:53 dodajeIda

Park prirode Velebit najveće je zaštićeno područje u Hrvatskoj, koje je ujedno i najznačajnije stanište biljnih endemskih vrsta u Hrvatskoj. Proteže se na čak 2000 kvadratnih kilometara, a sama je planina Velebit dugačka 150 kilometara. Park prirode obuhvaća većinski dio planine, i dolinu rijeke Zrmanje.
Karakteristika parka je kršni reljef ali i ogromne šume. Do sada je poznato 1854 vrste bilja od kojih je 79 endema. Staništa u parka su raznovrsna, a većinskim dijelom prevladavaju šume. Tu su i pašnjaci i kršne stijene. Park je proglašen i Svjetskim rezervatom biosfere od strane UNESCO-a  i čuvar je mnogih endemskih vrsta poput velebitske degenije i hrvatske siberije. U parku se nalaze i ugrožene vrste poput smeđeg medvjeda, dugonogog šišmiša, risa, vidre  i vuka. Na Velebitu se nalaze i najvažnija gnijezdilišta nekih ugroženih ptica, te se s razlogom kaže da je Velebit „centar endemizma“ ovih područja.

Što se tiče turističke ponude, postoje izletišta i planinarske kuće. Tu su i tri poučne staze, te Cerovačke špilje. Špilje su smještene u južnom dijelu parka i među najpoznatijim su speleološkim objektima u Hrvatskoj. Sastoje se od 3 špilje s oko 7km kanala, i turistički je obilazak moguć za oko 700m špilja.
Površina Parka iznosi 200.000 hektara, a planina Velebit je dugačka 145 kilometara i zasigurno je najzanimljivija planina u Hrvatskoj. O iznimnim bogatstvima ovog područja najbolje možda svjedoči postojanje strogog rezervata „Hajdučki i Rožanski kukovi“, nacionalnog parka „Paklenica“, šumskog rezervata „Štirovača“, dva botanička rezervata „Visibaba“ i širi okoliš „Botaničkog vrta“ te spomenika prirode „Cerovačke pećine“.

Sjeverni dio Velebita je nešto širi, sa više rastrganih vrhova i grebena, dok je jug planine uži i homogeniji. Pejzažne razlike u smjeru istok-zapad još su više naglašene: zapadne, primorske padine su otvoreni, stjenoviti krajolici, a istočne, ličke padine posve su obrasle šumom. Velebit je izrazito vapnenačka planina. Potočnih tokova gotovo i nema pa nema ni uobičajenih potočnih dolina. Dominiraju strmi, stjenoviti vrhovi (kukovi, grede) i odvojene, zatvorene depresije (ponikve, dolci i manja polja). Velebit, kao planina se odlikuje obiljem speleoloških nalazišta: spilja i jama. Možemo spomenuti Cerovačke pećine, Jamu Golubinku, Jamu Vrtlinu, Jamu Mamet, Jamu Puhaljku i Jamu Bunovac.

Zbog osobitog geografskog položaja, i klime koja prevladava na Velebitu, prostor je postao pogodno stanište različitim biljnim i životinjskim vrstama. Ne samo to, naime, zbog velike raznolikosti i posebne karakteristike terena, Velebit ima iznimnu vrijednost kao rezervat biološke raznolikosti.

Životinjski svijet – Velebit



Životinjski svijet na Velebitu raznolik je i nadasve zanimljiv. Među endemima prevladavaju mekušci (Mollusca), leptiri (Lepidoptera), kornjaši (Coleoptera) i općenito spiljski kukci.

Još neke rijetke životinje su: Čančara (Testudo hermanni), Eskulapova zmija (Elaphe longissima), Četveroprugi kravosas (Elaphe quatuorlineata), Crvenkrpica (Elaphe situla leopardina), Živorodna gušterica (Lacerta vivipara) i endemična gušterica (Lacerta horvathi).

Na Velebitu obitava oko 100 zavičajnih vrsta ptica. Svoje utočište na Velebitu pronalaze i neke grabljivice, poput: Suri orao (Aquila chrysaetos), Orao zmijar (Cyrcaetus gallicus), Bjeloglavi sup (Gypus fulvus) i Sova ušara (Bubo bubo).

Od sisavaca koji obitavaju na Velebitu izdvojit ćemo: Medvjed (Ursus arctor), Vuk (Canis lupus), Kuna zlatica (Martes martes), Kuna bjelica (Martes foina) i Divlja mačka (Felis silvestris). Na Velebitu se zadnjih desetljeća, polako oporavlja broj Divokoze (Rupicapra rupicapra) i Risa (Linx linx).

Raznolikost biljnog svijeta na Velebitu



Goleme ekološke razlike između primorskih i kontinentalnih padina Velebita, između podnožja i vrhova uzrokovale su raznolikost biljnog svijeta. Na Velebitu brojimo 2700 vrsta biljaka, od čega je 38 endema.

Šumske vrste koje prevladavaju na donjoj polovini primorske padine jesu hrast medunac (Quercus pubescens), crni grab (Ostrya carpinifolia) i crni jasen (Fraxinus ornus). Na gornjoj polovini prevladava bukva (Fagus silvatica).

Na nekim lokalitetima nalazimo i šume crnog bora (Pinus nigra), točnije na sjevernom Velebitu i Paklenici.

Glavne vrste ličkih velebitskih šuma su bukva, jela (Abies alba) i smreka (Picea excelsa).

Među najvažnije biljke Velebita spadaju velebitska degenija (Degenia velebitica), koja je endemska vrsta, runolist (Leontopodium alpinum), hrvatska sibireja (Sibirea croatica), Waldsteinov zvončić (Campanula waldsteiniana), Kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii), kranjski ljiljan (Lilium carniolicum), planinski kotrljan (Eryngium alpinum), Kitajbelov jaglac (Primula kitaibeliana) i neke druge.

Turistička ponuda na Velebitu



Ako se odlučite posjetiti Velebit na raspolaganju imate bogatu turističku ponudu, i raznolik izbor aktivnosti.

Posjetite Cerovačke špilje: Nalaze se na južnom dijelu Parka prirode „Velebit“. Ovaj prirodni fenomen spada među najpoznatije i najznačajnije speleološke objekte u Hrvatskoj. Kompleks čine 3 špilje (Donja, Srednja i Gornja). Ukupno špilje imaju više od 7 km istraženih kanala. Za turistički posjet uređeno je prvih 700 metara Donje i Gornje špilje. Špilje su iznimno bogate nalazima iz davne prošlosti. Cerovačke špilje su, osim velike količine arheoloških ostataka, jedno od većih nalazišta špiljskog medvjeda u Hrvatskoj.

Špilje možete posjetiti u razdoblju od travnja do studenog. Prethodno se trebate najaviti ukoliko se radi o grupnom posjetu. U zimskom periodu je također potrebna najava, ako se radi o grupi većoj od 15 osoba.

Zbog osvježavajuće niskih temperatura u špiljama (između 5 i 8 stupnjeva Celzijevih) preporučeno je da se prikladno obučete.

Uvala zavratnica



Zavratnica je svakako jedna od ljepših uvala na hrvatskoj obali. Zavratnica je potopljena bujična dolina s kanjonom koji je formiran strmim liticama, visokim oko 100 metara. Dužina zaljeva iznosi oko 900 metara, a širina se kreće između 50 i 150 metara.

Uvala Zavratnica bogata je biljnim vrstama. Izbrojano je njih čaj 129, od čega 100 autohtonih i 29 alohtonih vrsta.

Uvalu krase modre nijanse mora, koje su idealan kontrast sivim nijansama velebitskog kamena. Sve zaokružuju zelene boje oskudne vegetacije.

Poučne staze kroz Park



Kroz Park se protežu četiri poučne staze.

Staza Kudin most vodi vas do najljepšeg dijela rijeke Krupe. ožete uživati u pogledu na slapove i sedrene kaskade preko kojih vodi taj most. Poučna staza Zavratnica vodi do opisanog krajobraza uvale Zavratnice. Treća staza vodi od Starigrada Senjskog do Donje Klade i nudi pregled na staro tradicijsko graditeljstvo u kamenu. Četvrta staza Terezijana je dio stare austrougarske ceste iz 18. stoljeća.

Smještaj u Parku i njegovoj blizini



Za posjetitelje koji imaju namjeru ostati duže vremena, te potrebu za noćenjem, u parku postoje brojni smještajni kapaciteti. Noćenje se nudi u planinarskim domovima, planinarskim kućama, planinarskim skloništima, a postoji i značajan broj kamperskog smještaja.

Aktivnosti



Među aktivnostima koje možemo izdvojiti tu su: Planinarenje, alpinizam, penjanje, rafting vožnja, vožnja kanuom, biciklizam i mnoge druge.

Park prirode Velebit - centar endemizma
Prati nas na facebooku za više članaka o Hrvatskoj. Podijeli ovaj članak klikom na gumbe desno. Hvala
  Nadogradi ovaj zapis

Bio si na ovom mjestu? Podijeli s nama svoja iskustva ili fotografije.
Napiši svoju verziju članka. Nagrađujemo vlasnike apartmana.

Pišete kao gost. Registrirajte se ili prijavite i potpišite vaš tekst sa vašim imenom ili nickom i zadržite opciju editiranja unosa u bilo koje vrijeme.
Ako ste vlasnik apartmana koji je oglašen na rezerviraj.hr, link prema vašem oglasu će biti ispod teksta koji unosite kao nagrada za vaš trud.
Gost
odaberi sliku sa računala