# Crkva Sv. Blaža Zagreb

Crkva Sv. Blaža Zagreb

Prve zamisli o gradnji crkve i župnog dvora na ovome području pojavile su se sedamdesetih godina 19. stoljeća. Kao moguće mjesto gradnje crkve prvotno su se spominjale 3 ili čak 4 lokacije.

Za gradnju crkve lokacije su bile kao opcija – Kačićeva ulica, Ilički trg, križanje Krajiške i Primorske ulice. Još je 1888. godine prebendar Suhin dao za crkvu prebendarsko zemljište. Dvadeset godina kasnije raspisan je natječaj za Primorsku ulicu, za prilaz, a pobjedu je odnio arhitekt Viktor Kovačić projektom „DEO“.

Gradnja crkve započela je 1912. godine, a dovršena je 1915. godine.

Akademik Ljubo Babić u svome djelu „Umjetnost kod Hrvata u XIX. stoljeću“ osvrnuo se i na našu crkvu. U osvrtu na crkvu svetog Blaža, on piše da se ova crkva „rodila na putu između Venecije i Ravene…“ što nama svima laska, i mora se priznati da je (Kovačić) na izvoru učio, ali nije kopirao, već stvorio za tu crkvu originalni građevinski jezik, iako s tuđim riječima. Crkvu karakterizira veliki monumentalni prostor, skladan i miran, širi se logično, i raste povezano sa jednostavnog romanskog križa.

Crkva svetog Blaža ima tlocrt grčkoga križa, a presvođena je središnjom kupolom od armirano-betonske konstrukcije.

Za Božić 1932. godine, postavljen je najljepši ukras u crkvi – umjetnički mramorni oltar. Poput onih u crkvi svete Marije u Bijaćima iz 9. stoljeća, te u katedralama u Poreču, Rabu, Zadru, Trogiru, Splitu, Korčuli, Kotoru i u Zagrebu, i ovdje baldahin stoji na glavnom oltaru nad svetohraništem usred apside, koji je postavljen na četiri stupa s kapitelima, ukrašenim sa 16 raznih simbola vjerničkog karaktera, a završava nadgradnjom – piramidom.

Vrijedno je spomenuti izvedbu pokrajnjih oltara Majke Božje i Presvetog Srca Isusova. Tu je i reljef svetog Antuna u predvorju crkve kojega je u bijelome kararskom mramoru isklesao prof. Ivo Kerdić. Unutar crkve nalazi se kapelica svete Terezije od Malog Isusa iz 1933. godine. Oltarnu sliku izradio je hrvatski umjetnik Mirko Rački, a darovala ju je obitelj dr. Izidora Kršnjavog.
Prekrasne jaslice crkve svetog Blaža dovršene su uoči Božića 1916. godine, po nacrtu kipara Vojte Braniša, učenika Roberta Frangeša-Mihanovića. Kipar je u ovu sakralnu temu udahnuo i ponešto narodnog duha (po prvi puta) i tako je stvorio prvu vrstu hrvatskih jaslica. Jaslice koje nose naziv „Hrvatski Božić“ obnovljene su 1969. godine. Orgulje je izradila poznata tvrtka Heferer 1911. godine, a u crkvu svetog Blaža postavljene su 1915. godine. Potpuna restauracija orgulja izvršena je tijekom 2003. godine. Mnogi se slažu kako uz zagrebačku prvostolnicu, baroknu divot-crkvu svete Katarine i crkvu svetog Marka, ova crkva svojim arhitektonskim rješenjem i unutarnjim uređenjem (iako još nedovršenim) ulazi u red najljepših sakralnih građevina grada Zagreba.

---