# Crkva Sv. Antun Padovanski župa Sveti Duh Zagreb

Crkva Sv. Antun Padovanski župa Sveti Duh Zagreb

Izgradnja crkve svetog Antuna započela je 1931. godine, u vrijeme kada se slavila 700. obljetnica smrti Padovanskog Sveca. Gradnja crkve je dovršena 1934. godine. Našu je crkvu blagoslovio dr. Antun Bauer 8. prosinca 1934. godine, zagrebački nadbiskup, a prvu svetu misu istoga dana slavio je blaženi Alojzije Stepinac.

Crkva svetog Antuna Padovanskog izgrađena je prema nacrtu poznatog arhitekta dr. Jurja Denzlera. Zamišljena je kao trobrodna bazilično monumentalna crkva, odnosno spoj baziličnog stila i modernog vala u graditeljstvu. Crkva je visoka preko 18 metara, široka 25 metara, a dugačka 45 metara. Nad trostrukim hrastovim vratima stoji u određenoj proporciji rozeta, a na vanjštini pobočnih lađa nalaze se nizovi pravokutnih prozora. Dva su prozora (koji se nalaze u prezbiteriju s jedne i druge strane) ukrašeni vitrajem, točnije lijevi prozor sa svetim Antunom koji blagoslivlja dijete, a desni sa svetim Antunom i Djetetom Isusom u njegovim rukama.

Pobočne lađe za jedan su metar niže od središnje i od nje su odijeljene nizovima stupova koji su visoki 14 metara. Apsida je pravokutna u plohi. Prvotni nacrt izradio je inženjer Vladimir Potočnjak, ali je prezbiterij prilagođen novim liturgijskim potrebama, pa u njemu posebno mjesto zauzima lijepi kameni oltar prema narodu. Oltar je rađen prema nacrtu ing. arh. Bernarda Bernardija.

Pozlaćena mala vrata na tabernakulu izradio je Angeli Radovani. Taj prostor natkriven je baldahinom – ciborijem, koji nose pet metara visoki stupovi. Unutrašnja ploha pokrova urešena je mozaikom starokršćanskih simbola.

Klupe i ispovjedaonice su izrađene od hrastovine i postavljene su u crkvu koncem 1941. godine. U crkvi se nalazi ukupno 36 klupa, prema godinama svetog Antuna. Reljefi s kršćanskim simbolima na klupama djelo su akademskog kipara Radoja Hudoklina.

Isti je kipar ukrasio četiri ispovjedaonice. Na zidu iza glavnoga oltara je poliptih prof. Ljube Babića. Poliptih je slikan na drvenoj dasci, visok je skoro 3 metra, koliko je i širok. U sredini poliptiha dominira lik svetog Antuna propovjednika i čudotvorca, koji u lijevoj ruci drži evanđelje, a desnom blagoslivlja narod.

Najnovije umjetničko obogaćenje crkve ostvarilo se postavljanjem dvaju kipova, Raspetoga Krista sa svetim Franjom i kipa Bezgrješne. Oba kipa je izradio akademski kipar Vladimir Radas. Postavljeni su u prezbiterij pokraj ambona.

Na pročelju crkve, podno rozete, postavljen je brončani kip svetog Antuna, kipara Krune Bošnjaka. U predvorju crkve je smješten kip Isus pod teretom križa, koji je rad umjetnika Jurja Škarpe. U sklopu crkve uređena je kapela Svetoga Križa, koja je pretvorena u malu pinoteku. U njoj su pohranjene slike s bivših pokrajnih oltara. Tu se nalaze slike K. Hegedušića, T. Kralja, M. J. Ruisya, Magdića, te reljef koji prikazuje Presveto Trojstvo s Majkom Božjom J. Škarpe.

Crkva je 2007. godine obnovljena iznutra. Sagrađen je i zvonihk 2008. godine, koji je bio predviđen u prvotnim nacrtima. U zvonik su postavljena tri nova zvona koja su 2009. godine, uoči proslave obljetnica župe, blagoslovljena.

Godine 2016., na  blagdan Rana svetog Oca Franje blagoslovljen je zavjetni kalež svetog Antuna koji je načinjen od zavjetnih darova vjernika i štovatelja svetog Antuna. Kalež je izradio profesor Hrvoje Ljubić u suradnji s Borisom Pokosom. Kalež je tako koncepcijski složen da u sebi objedinjuje svetog Antuna Padovanskog, kao zaštitnika Svetišta i župe, svetog Jeronima, crkvenog naučitelja i zaštitnika provincije franjevaca konventualaca, simbol Svetog Duha, zaštitnika samostana sa sedmerim zvijezdama kao darovima Duha Svetoga, te dvanaest plamenih jezika simbola za Pedesetnicu, te svetog Franju Asiškog s utisnutim ranama kao podsjetnikom na godišnje župno euharistijsko klanjanje.

---